Povijesni pregled razvoja Unixa na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu

Berkeley Software Distribution (BSD)

• BSD Unix nastaje krajem 1970-tih i tijekom 1980-tih godina kao derivat AT&T-evog Unixa, začetnik je Bill Joy sa University of California, Berkeley
• razvija ga Computer Systems Research Group (CSRG): Keith Bostic, Bill Joy, Marshall Kirk McKusick, Sam Leffler, Mike Karels i drugi
• brzo postaje popularan na sveučilištima i institutima, zaslužan za popularizaciju Unixa na sveučilištima u SAD-u
• verzije 1BSD, 2BSD, 3BSD, 4BSD, 4.1BSD, 4.2BSD, 4.3BSD, ...; dobar povijesni izvor je Twenty Years of Berkeley Unix: From AT&T-Owned to Freely Redistributable (Open Sources: Voices from the Open Source Revolution)

• vrlo je važan za razvoj tehnologija na kojima se zasniva internet; ranih 1980-ih godina DARPA financira razvoj tehnologija interneta u okviru BSD Unixa

  • BBN Technologies (Bolt, Beranek and Newman) natječe se s entuzijastima na Sveučilištu u Berkeleyu među kojima glavnu ulogu imaju Bill Joy i Mike Karels
  • A Narrative History of BSD, video u kojem Marshall Kirk McKusick priča o razvoju Unixa i interneta na Berkeleyu (u povijesti interneta to je doba gdje se više dotad odvojenih i međusobno različitih mreža spaja u jednu i nastaje međumrežje, odnosno internet)
  • kako je BSD već bio raširen po sveučilištima diljem SAD-a, tako su se kasnijim verzijama proširile tehnologije koje omogućuju rad interneta razvijene na Berkeleyu i drugdje

FreeBSD

• 1989. godine Keith Bostic predlaže zamjenu čitavog preostalog AT&T-evog koda otvorenim kodom i do 1991. ostaje šest datoteka za zamjenu
• 1992. William i Lynne Jolitz pišu zamjene za šest datoteka, a na temelju njihovog rada od 1993. nadalje razvija se FreeBSD
• 1992. također ide tužba UNIX System Laboratories, Inc. (USL) v. Berkeley Software Design, Inc. (BSDi) (dokumentacija) koja nakon protutužbe od strane Sveučilišta u Berkeleyu i preuzimanja USL-a od strane Novella 1993. godine završava dogovorom koji paše obje strane (specijalno, Sveučilište u Berkeleyu ima autorsko pravo nad kodom na kojem se temelji FreeBSD)

• početnu motivaciju za pretvorbu akademskog projekta Berkeleyevog Unixa u projekt slobodnog softvera otvorenog koda dobro opisuje danski programski inženjer Poul-Henning Kamp, jedan od utjecajnijih razvijatelja FreeBSD-a, u članku Free and Open Source Software–and Other Market Failures:

  When the Unix revolution arrived in the mid- to late-1980s, everybody would try to sell you their “open Unix computer,” but everything from their product catalog to the sales force’s behavior screamed “vendor lock-in.” And that was on top of their products being pretty bad and overpriced in the first place, and everybody actively and deliberately trying to be incompatible with everybody else.

  (...)

  Out of that utter market failure came Minix, (Net/Free/Open)BSD, and Linux, at a median year of approximately 1991. I can absolutely guarantee that if we had been able to buy a reasonably priced and solid Unix for our 32-bit PCs—no strings attached—nobody would be running FreeBSD or Linux today, except possibly as an obscure hobby.

• danas je osobito značajan zbog vrlo malo licenčnih ograničenja kod korištenja unutar vlasničkih hardvera i softvera, na njemu se temelje

  • Netflix Open Connect
  • Panasonic Viera TV
  • PlayStation 3, PlayStation 4 i PlayStation Vita
  • Nintendo Switch
  • Darwin, koji je srž otvorenog koda na kojoj je izgrađen vlasnički operacijski sustav Apple macOS
  • Whatsapp (prije kupnje od strane Facebooka)

• ukupno je manje popularan od Linuxa i Apple macOS-a, ali je vrlo korišten u pojedinim nišama

  • vrlo popularan kod pojedinih pružatelja internetskih usluga (vrlo rano dobio podršku za IPv6 zahvaljujući projektu KAME) i uređajima za pohranu podataka (uglavnom koriste derivat FreeBSD-a TrueNAS)
  • korišten u specijaliziranim akademskim i industrijskim istraživanjima, npr. projekt CHERI s Odjela za računarstvo i tehnologiju Sveučilišta u Cambridgeu u suradnji s tvrtkom Arm, koji razvija sigurnosne tehnike u hardveru i sustavskom softveru
  • marginalan kod superračunala (Brooks Davis - FreeBSD, Building a Computing Cluster i Brooks Davis: Porting HPC Tools to FreeBSD)
  • šaljiva predavanja na temu relativne (ne)popularnosti FreeBSD-a: BSD is Dying, Jason Dixon, NYCBSDCon 2007 i Jason Dixon Closing Remarks of DCBSDCon - BSD is Still Dying, parodija na "Netcraft now confirms: *BSD is dying, ima priču o povijesti Unixa od početka do doba FreeBSD-a

Ostali derivati BSD-a

• Apple NextSTEP/OPENSTEP, kasnije Mac OS X i OS X, danas macOS
• DragonFlyBSD
• NetBSD i OpenBSD

Author: Vedran Miletić