Preskoči na sadržaj

Ugrađeni web poslužitelj u interpreteru jezika PHP

PHP je popularan skriptni jezik koji se primarno koristi u izradi web aplikacija. Razvoj PHP-a započeo je Rasmus Lerdorf 1994. godine, a godinu kasnije javno je objavio izvorni kod što je omogućilo svim zainteresiranima da ga koriste i prilagođavaju svojim potrebama. Od 1997. nadalje važnu ulogu u razvoju PHP-a imaju Zeev Suraski i Andi Gutmans, koji su 1999. godine i osnovali tvrtku Zend Technologies (danas samo Zend) s ciljem pružanja na njemu temeljenih poslovnih rješenja.

Maskota PHP-a je slon ElePHPant čije se različite vrste mogu pronaći na ElePHPant.me, a više detalja o njima se može pročitati u A Field Guide to Elephpants.

Korisnici i značaj

PHP je izvorno postao široko korišten kao dio četvorke Linux, Apache, MySQL i PHP (kraće stog LAMP) koja je predstavljala de facto standard za razvoj web aplikacija krajem 1990-ih. PHP danas (često upravo kao dio stoga LAMP) pogoni web sjedišta svih veličina, od osobnih i projektnih sjedišta kao što je FreeBSD Live Streaming, preko profesionalnih blogova i portala temeljenih na WordPressu kao što su PlayStation.Blog, TechCrunch i Microsoft Stories, nacionalnih sustava za e-učenje temeljenih na Moodleu kao što je Merlin, stranica s vijestima kao što su GamingOnLinux, Novi List i , Srednja.hr, web trgovina kao što su Pevex i Emmezeta, web sjedišta tvrtki i drugih organizacija kao što su Tesla, Agrokor, Public Internet Registry (domena .org), Verisign (domene .com i .net), Hrvatska zaklada za znanost, IBM, Sveučilište Stanford, Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci, CARNET i NASA, pa do tehnoloških divova kao što su Facebook, Wikipedia (ilustracija načina rada), Flickr, Indeed, Dailymotion, VK (nekad VKontakte) i Slack.

Vremenom je LAMP (i time PHP) prestao biti de facto standard za razvoj web aplikacija jer su postepeno popularnost stekli i drugi alati za razvoj web aplikacija, npr. ASP.NET (C#), Express.js (Node.js), Spring (Java), Ruby on Rails (Ruby), Django (Python) i Flask (Python) (dobar pregled objavila je tvrtka Space-O Technologies). (Specijalno, sve popularniji okvir Express.js i njegovo izvršno okruženje Node.js naglašavaju kako stog LAMP zamjenjuju stogom MEAN: MongoDB, Express.js, AngularJS i Node.js.)

Bez obzira na sve brojniju konkurenciju, PHP se i danas široko koristi, a u nekim segmentima čak bilježi i porast upotrebe. Prema podacima dostupnim u studenom 2020. godine, W3Techs navodi kako PHP pogoni 79% web sjedišta za koja je poznat jezik na poslužiteljskoj strani, a BuiltWith tvrdi da preko 50%, preko 55% i gotovo 60% web sjedišta među milijun, 100 tisuća i 10 tisuća najposjećenijih (respektivno) koriste PHP. Osim toga, u studenom 2020. godine Indeed je objavio da je broj otvorenih natječaja za posao "Entry level PHP developer" porastao 834% u odnosu na siječanj 2020. godine. Suvremena upotreba PHP-a uglavnom podrazumijeva korištenje okvira za razvoj web aplikacija Laravel, Symfony, CodeIgniter, CakePHP i brojnih drugih. Pritom se grupa PHP Framework Interop Group (PHP-FIG) bavi standardizacijom načina rada okvira kako bi se njihove pojedine komponente lakše kombinirale kod korištenja i za tu svrhu donosi preporuke koje razvijatelji okvira mogu slijediti.

Upotreba sučelja naredbenog retka

Pokretanje datoteka s izvornim kodom iz naredbenog retka vršimo naredbom php. Za početak se uvjerimo da imamo instalirano sučelje naredbenog retka interpretera jezika PHP (naredba php) i saznajmo njegovu verziju parametrom --version, odnosno -v:

$ php -v
PHP 7.4.11 (cli) (built: Oct  6 2020 10:34:39) ( NTS )
Copyright (c) The PHP Group
Zend Engine v3.4.0, Copyright (c) Zend Technologies
    with Zend OPcache v7.4.11, Copyright (c), by Zend Technologies

Warning

Vidimo da koristimo verziju 7.4.11 koja nije posljednja izdana i zbog toga je službeno nepodržana, ali je dovoljno nova za potrebe učenja. U praktičnoj primjeni za posluživanje web aplikacija je dobro koristiti posljednju verziju s neke od aktivno podržanih grana izdanja.

Mi ćemo u nastavku koristiti tek neke od značajki ovog sučelja i zbog toga ćemo spomenuti kako se koristi tek nekolicina parametara. Pregled svih parametara i njihovog načina korištenja moguće je pronaći u man stranici php(1) (naredba man 1 php) ili u PHP-ovom priručniku u odjeljku Using PHP from the command line.

Korištenjem uređivača teksta po želji stvorimo datoteku hello.php sadržaja:

<?php

echo "Hello, world!\n";

pa je pokrenimo korištenjem naredbe php na toj datoteci:

$ php hello.php
Hello, world!

Oznaka <?php označava interpreteru da počne interpretirati kod koji slijedi (dokumentacija), a naredba echo (dokumentacija) ispisuje znakovni niz koji joj je dan (u našem slučaju "Hello, world!\n").

Sučelje naredbenog retka interpretera jezika PHP od verzije 5.4.0 nadalje nudi za korištenje ugrađeni web poslužitelj koji je namijenjen za isprobavanje web aplikacija u procesu njihovog razvoja, a vrlo je koristan i za učenje načina rada web poslužitelja.

Pokretanje ugrađenog web poslužitelja

Stvorimo direktorij public i u njemu datoteku index.php:

$ mkdir public
$ touch public/index.php

Korištenjem uređivača teksta po želji upišimo u datoteku public/index.php poziv funkcije phpinfo() (dokumentacija) tako da sadržaj datoteke bude oblika:

<?php

phpinfo();

Naredbom php vršimo pokretanje web poslužitelja na adresi lokalnog domaćina localhost i vratima 8000 (parametar --server, odnosno -S) koji će posluživati sadržaj direktorija public (parametar --docroot, odnosno -t) na način:

$ php -S localhost:8000 -t public
[Mon Nov  2 11:17:46 2020] PHP 7.4.11 Development Server (http://localhost:8000) started

Adresu http://localhost:8000 možemo otvoriti u web pregledniku po želji i uvjeriti se da poslužitelj ispravno radi te usput saznati neke informacije o instaliranom interpreteru PHP-a.

Warning

Web preglednici FireDragon i LibreWolf u zadanim postavkama isključuju podršku za pronalaženje IPv6 adresa putem DNS-a (postavka network.dns.disableIPv6 u about:config). Specijalno, to znači da interpretiraju localhost kao IPv4 adresu 127.0.0.1, a ne kao IPv6 adresu ::1 koju PHP-ov ugrađeni web poslužitelj koristi kad je IPv6 dostupan. Ako se koristi neki od tih preglednika, potrebno je eksplicitno pristupiti adresi http://[::1]:8000 (u prikazu IPv6 adrese, pojedini su njeni dijelovi odvojeni znakom dvotočke pa se ta adresa dodatno stavlja u uglate zagrade kako bi se dvotočka koja odvaja broj vrata od adrese mogla razlikovati od dvotočki koje odvajaju dijelove adrese).

Preglednik zatvorimo, a poslužitelj ostavimo pokrenutim. Naime, izmjene u datoteci index.php su odmah aktivne po spremanju pa nema potrebe za ponovnim pokretanjem poslužitelja.

Slanje zahtjeva web klijentom

Podsjetimo se da protokol HTTP poznaje dva tipa poruka, zahtjeve koje klijent šalje poslužitelju i odgovore koje poslužitelj šalje klijentu nakon obrade primljenog zahtjeva (više o HTTP-u na MDN-u; više o HTTP porukama na MDN-u). U nastavku ćemo umjesto web preglednika kao HTTP klijent koristiti cURL. Kako bismo lakše u terminalu pregledali odgovor na naš zahtjev, izmijenimo sadržaj datoteke public/index.php tako da umjesto velike količine informacija o interpreteru PHP-a odgovor bude jednostavan Hello, world! u HTML-u oblika:

<?php

echo "<p>Hello, world!</p>\n";

U drugom terminalu od onog u kojem je poslužitelj pokrenut možemo korištenjem naredbe curl saznati kako poslužitelj odgovara na klijentov HTTP zahtjev:

$ curl -v http://localhost:8000/
*   Trying ::1:8000...
* Connected to localhost (::1) port 8000 (#0)
> GET / HTTP/1.1
> Host: localhost:8000
> User-Agent: curl/7.72.0
> Accept: */*
>
* Mark bundle as not supporting multiuse
< HTTP/1.1 200 OK
< Host: localhost:8000
< Date: Mon, 02 Nov 2020 10:41:35 GMT
< Connection: close
< X-Powered-By: PHP/7.4.11
< Content-Type: text/html; charset=UTF-8
<
<p>Hello, world!</p>
* Closing connection 0

Kod slanja zahtjeva, nismo naveli metodu pa cURL koristi zadanu metodu GET (više detalja o metodama HTTP zahtjeva na MDN-u; više detalja o HTTP metodi GET na MDN-u). Podsjetimo se da parametar --verbose, odnosno -v čini cURL rječitim u radu pa vidimo poruke o radu HTTP klijenta (znak *), zaglavlja i tijelo zahtjeva (znak >) te zaglavlja i tijelo odgovora (znak <).

Uočimo da su se u terminalu gdje je poslužitelj pokrenut pojavile linije:

[Mon Nov  2 11:41:35 2020] [::1]:52708 Accepted
[Mon Nov  2 11:41:35 2020] [::1]:52708 [200]: GET /
[Mon Nov  2 11:41:35 2020] [::1]:52708 Closing

koje nam redom kažu:

Posluživanje statičnog sadržaja

Zatražimo na isti način neku datoteku koja ne postoji, npr. moja-stranica.html:

$ curl -v http://localhost:8000/moja-stranica.html
*   Trying ::1:8000...
* Connected to localhost (::1) port 8000 (#0)
> GET /moja-stranica.html HTTP/1.1
> Host: localhost:8000
> User-Agent: curl/7.72.0
> Accept: */*
>
* Mark bundle as not supporting multiuse
< HTTP/1.1 404 Not Found
< Host: localhost:8000
< Date: Mon, 02 Nov 2020 10:46:35 GMT
< Connection: close
< Content-Type: text/html; charset=UTF-8
< Content-Length: 551
<
<!doctype html><html><head><title>404 Not Found</title><style>
body { background-color: #fcfcfc; color: #333333; margin: 0; padding:0; }
h1 { font-size: 1.5em; font-weight: normal; background-color: #9999cc; min-height:2em; line-height:2em; border-bottom: 1px inset black; margin: 0; }
h1, p { padding-left: 10px; }
code.url { background-color: #eeeeee; font-family:monospace; padding:0 2px;}
</style>
* Closing connection 0
</head><body><h1>Not Found</h1><p>The requested resource <code class="url">/moja-stranica.html</code> was not found on this server.</p></body></html>

Uočimo da smo dobili odgovor koji sadrži HTML datoteku s porukom da stranica nije pronađena i da taj odgovor ima HTTP statusni kod 404 Not Found (više detalja o HTTP statusnom kodu 404 Not Found na MDN-u). Na strani poslužitelja su poruke sad oblika:

[Mon Nov  2 11:46:35 2020] [::1]:52710 Accepted
[Mon Nov  2 11:46:35 2020] [::1]:52710 [404]: (null) /moja-stranica.html - No such file or directory
[Mon Nov  2 11:46:35 2020] [::1]:52710 Closing

Stvorimo datoteku public/moja-stranica.html sadržaja:

<h1>Moja stranica</h1>
<p>Dobrodošli na moju stranicu!</p>

Ponovimo isti zahtjev:

$ curl -v http://localhost:8000/moja-stranica.html
*   Trying ::1:8000...
* Connected to localhost (::1) port 8000 (#0)
> GET /moja-stranica.html HTTP/1.1
> Host: localhost:8000
> User-Agent: curl/7.72.0
> Accept: */*
>
* Mark bundle as not supporting multiuse
< HTTP/1.1 200 OK
< Host: localhost:8000
< Date: Mon, 02 Nov 2020 21:43:48 GMT
< Connection: close
< Content-Type: text/html; charset=UTF-8
< Content-Length: 60
<
<h1>Moja stranica</h1>
<p>Dobrodošli na moju stranicu!</p>
* Closing connection 0

Vidimo da smo uspješno primili statičnu datoteku s HTML-om. Na strani poslužitelja poruke su oblika:

[Mon Nov  2 22:43:48 2020] [::1]:52772 Accepted
[Mon Nov  2 22:43:48 2020] [::1]:52772 [200]: (null) /moja-stranica.html
[Mon Nov  2 22:43:48 2020] [::1]:52772 Closing

Na sličan način možemo koristiti i datoteke drugih vrsta. Za ilustraciju, preuzmimo cURL-om s Wikimedia Commons logotip Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci u formatu SVG i spremimo ga u datoteku public/inf-logo.svg (parametar --output, odnosno -o). To možemo učiniti naredbom:

$ curl -o public/inf-logo.svg https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/59/Inf-uniri-hr-logo.svg

Sad možemo i tu datoteku zatražiti od poslužitelja:

$ curl -v http://localhost:8000/inf-logo.svg
*   Trying ::1:8000...
* Connected to localhost (::1) port 8000 (#0)
> GET /inf-logo.svg HTTP/1.1
> Host: localhost:8000
> User-Agent: curl/7.72.0
> Accept: */*
>
* Mark bundle as not supporting multiuse
< HTTP/1.1 200 OK
< Host: localhost:8000
< Date: Mon, 02 Nov 2020 21:53:04 GMT
< Connection: close
< Content-Type: image/svg+xml
< Content-Length: 2619
<
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" standalone="no"?>
<!-- Created with Inkscape (http://www.inkscape.org/) -->

<svg
   xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
   xmlns:cc="http://creativecommons.org/ns#"
   xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
   xmlns:svg="http://www.w3.org/2000/svg"
   xmlns="http://www.w3.org/2000/svg"
   xmlns:sodipodi="http://sodipodi.sourceforge.net/DTD/sodipodi-0.dtd"
   xmlns:inkscape="http://www.inkscape.org/namespaces/inkscape"
   id="svg2"
   version="1.1"
   inkscape:version="0.47 r22583"
   width="123.28125"
   height="100.47875"
   xml:space="preserve"
   sodipodi:docname="SOILogo.pdf"><metadata
     id="metadata8"><rdf:RDF><cc:Work
         rdf:about=""><dc:format>image/svg+xml</dc:format><dc:type
           rdf:resource="http://purl.org/dc/dcmitype/StillImage" /><dc:title></dc:title></cc:Work></rdf:RDF></metadata><defs
     id="defs6"><inkscape:perspective
       sodipodi:type="inkscape:persp3d"
       inkscape:vp_x="0 : 0.5 : 1"
       inkscape:vp_y="0 : 1000 : 0"
       inkscape:vp_z="1 : 0.5 : 1"
       inkscape:persp3d-origin="0.5 : 0.33333333 : 1"
       id="perspective10" /></defs><sodipodi:namedview
     pagecolor="#ffffff"
     bordercolor="#666666"
     borderopacity="1"
     objecttolerance="10"
     gridtolerance="10"
     guidetolerance="10"
     inkscape:pageopacity="0"
     inkscape:pageshadow="2"
     inkscape:window-width="1280"
     inkscape:window-height="743"
     id="namedview4"
     showgrid="false"
     inkscape:zoom="1.432"
     inkscape:cx="187.2025"
     inkscape:cy="48.369602"
     inkscape:window-x="0"
     inkscape:window-y="0"
     inkscape:window-maximized="1"
     inkscape:current-layer="g14" /><g
     id="g12"
     inkscape:groupmode="layer"
     inkscape:label="SOILogo"
     transform="matrix(1.25,0,0,-1.25,-0.2975,101.7125)"><g
       id="g14"><path
         d="m 22.738,58.182 c 6.746,0 12.219,-5.469 12.219,-12.219 0,-6.746 -5.473,-12.215 -12.219,-12.215 -6.746,0 -12.215,5.469 -12.215,12.215 0,6.75 5.469,12.219 12.215,12.219 z"
         style="fill:#009ee0;fill-opacity:1;fill-rule:nonzero;stroke:none"
         id="path20" /><path
         d="m 66.313,1.006 -12.454,0 0,15.074 12.454,0 0,50.211 -9.934,0 0,15.079 29.926,0 0,-65.29 12.558,0 0,-15.093 -12.558,0.011 0,-0.011 -19.992,0 0,0.019 z"
         style="fill:#383838;fill-opacity:1;fill-rule:nonzero;stroke:none"
         id="path22" /><path
         d="m 25.25,1.006 -25.012,0 0,15.074 45.004,0 0,-15.093 -19.992,0.019 z"
         style="fill:#383838;fill-opacity:1;fill-rule:nonzero;stroke:none"
* Closing connection 0
         id="path24" /></g></g></svg>

Uočimo promjenu u zaglavlju Content-Type koje sadrži MIME tip (više detalja o MIME tipovima na MDN-u) resursa poslanog u odgovoru; ranije je resurs bio HTML dokument pa je njegov MIME tip bio text/html, a sad je to SVG pa je image/svg+xml (više detalja o zaglavlju Content-Type na MDN-u).

SVG je tekstualni format pa njegov sadržaj možemo čitati slično kao što je slučaj s HTML-om. Da se radilo o binarnom formatu kao što su JPEG ili PNG, to ne bi bio slučaj, u što se možete uvjeriti postavljanjem takvih datoteka unutar direktorija public te zahtjevom za odgovarajućom datotekom korištenjem cURL-a. Vidjet ćete i da se MIME tipovi mijenjaju ovisno o ekstenziji koju datoteka ima, a potpun popis podržanih MIME tipova od strane PHP-ovog ugrađenog web poslužitelja možete pronaći u tablici Supported MIME Types (file extensions) u službenoj dokumentaciji.

Dohvaćanje različitih putanja korištenjem različitih metoda

Za usporedbu isprobajmo dohvaćanje putanja /proba i /proba/:

$ curl -v http://localhost:8000/proba
*   Trying ::1:8000...
* Connected to localhost (::1) port 8000 (#0)
> GET /proba HTTP/1.1
> Host: localhost:8000
> User-Agent: curl/7.72.0
> Accept: */*
>
* Mark bundle as not supporting multiuse
< HTTP/1.1 200 OK
< Host: localhost:8000
< Date: Mon, 02 Nov 2020 21:57:35 GMT
< Connection: close
< X-Powered-By: PHP/7.4.11
< Content-Type: text/html; charset=UTF-8
<
<p>Hello, world!</p>
* Closing connection 0

$ curl -v http://localhost:8000/proba/
*   Trying ::1:8000...
* Connected to localhost (::1) port 8000 (#0)
> GET /proba/ HTTP/1.1
> Host: localhost:8000
> User-Agent: curl/7.72.0
> Accept: */*
>
* Mark bundle as not supporting multiuse
< HTTP/1.1 200 OK
< Host: localhost:8000
< Date: Mon, 02 Nov 2020 21:57:41 GMT
< Connection: close
< X-Powered-By: PHP/7.4.11
< Content-Type: text/html; charset=UTF-8
<
<p>Hello, world!</p>
* Closing connection 0

Uočimo da web poslužitelj odgovara na istim sadržajem kao kad smo poslali zahtjev na putanju / metodom GET. Osim toga, kada ostavimo putanju istom, a promijenimo metodu GET u POST (više detalja o HTTP metodi POST na MDN-u), poslužitelj ponovno odgovara istim sadržajem:

$ curl -v -X POST http://localhost:8000/
*   Trying ::1:8000...
* Connected to localhost (::1) port 8000 (#0)
> POST / HTTP/1.1
> Host: localhost:8000
> User-Agent: curl/7.72.0
> Accept: */*
>
* Mark bundle as not supporting multiuse
< HTTP/1.1 200 OK
< Host: localhost:8000
< Date: Mon, 02 Nov 2020 22:01:54 GMT
< Connection: close
< X-Powered-By: PHP/7.4.11
< Content-Type: text/html; charset=UTF-8
<
<p>Hello, world!</p>
* Closing connection 0

Na strani web poslužitelja također vidimo da odgovori na zahtjeve imaju statusni kod 200 OK:

[Mon Nov  2 22:57:35 2020] [::1]:52786 Accepted
[Mon Nov  2 22:57:35 2020] [::1]:52786 [200]: GET /proba
[Mon Nov  2 22:57:35 2020] [::1]:52786 Closing
[Mon Nov  2 22:57:41 2020] [::1]:52788 Accepted
[Mon Nov  2 22:57:41 2020] [::1]:52788 [200]: GET /proba/
[Mon Nov  2 22:57:41 2020] [::1]:52788 Closing
[Mon Nov  2 23:01:54 2020] [::1]:52790 Accepted
[Mon Nov  2 23:01:54 2020] [::1]:52790 [200]: POST /
[Mon Nov  2 23:01:54 2020] [::1]:52790 Closing

Naime, svi zahtjevi za nekom putanjom koja nije direktorij koji postoji ili statični sadržaj (datoteka s poznatim nastavkom i MIME tipom) serviraju se pokretanjem skripte index.php. Uočimo da u trenutnoj varijanti naša skripta vraća u odgovoru <p>Hello, world!</p> bez obzira na metodu zahtjeva i putanju na koju je upućen. U nastavku ćemo prvo naučiti različito obrađivati zahtjeve ovisno o metodi i putanji, a zatim i po sadržaju.

Author: Vedran Miletić