Softver otvorenog koda
-
- nije isto što i besplatan program; izvorni kod programa dostupan je svakome tko ga želi preuzeti i mijenjati
- programski kod napisan je u nekom od poznatih programskih jezika
- pojedinci nadopunjuju funkcionalnost i testiraju promjene
- svatko može pridonijeti -- razvoj interneta je to omogućio (mailing liste, forumi, i sl.); volonteri i profesionalci imaju jednaku priliku da sudjeluju u razvoju softvera
Otvaranje velikih projekata
- Netscape: Mozilla, Mozilla Foundation,
- Sun: OpenOffice.org, Document Foundation,
- Red Hat: Fedora (serija videa kojom se širi ideja otvorenog koda u mainstream: Truth Happens Remix, Choice, The Red Hat Way, Seeds of open source, Celebrating 20 years of open, Open Playground, Connected Curiosity, Open source: Debunking the myths),
- Canonical Launchpad, Red Hat Satellite, Novell FLAIM, Ingres baza podataka, ...
- suradnja kompanije i zajednice na projektu, zapošljavanje ljudi iz zajednice,
- Google Code, Summer of Code, Code In, ...; Google je bez sumnje jedna od najutjecajnijh kompanija u otvorenom kodu danas
Kompanije i otvoreni kod
-
IBM-ova druga milijarda dolara za inovacije u Linuxu; reklama koja je objavljena 2003. godine (transkript s komentarima):
I think you should see this.
It's just a kid.
This is a G chord.
He's learning, absorbing. He's getting smarter every day.
Homo habitus was the first to use tools.
A player who makes the team great is more valuable than a great player. Losing yourself in the group for the good of the group -- that's teamwork.
It's happening fast.
We've always watched the stars. If you look at the sky, you can see the beginning of time.
Collecting data is only the first step toward wisdom, but sharing data is the first step toward community.
Poetry... not much glory in poetry, only achievement.
Knowledge amplification: what he learns, we all learn. What he knows, we all benefit from.
One little thing can solve an incredibly complex problem.
Everything is about timing, kid.
This is business -- faster, better, cheaper -- constant improvement.
So you want to fly, huh? Wind speed, thrust, it's physics.
Res publica non dominetur.
Plumbing -- it's all about the tools.
Speaking of man... don't back down.
Does he have a name?
His name... is Linux. -
Intelov centar tehnologija otvorenog koda 01.org,
- AMD: podrška za otvorene drivere za vlastiti hardver (A New Era of Development is Upon us with GPUOpen, Everything You Need to Know About GPUOpen, GPUOpen: THE POWER TO CREATE LEGENDARY, GPUOpen: Radeon Rays, GPUOpen: TrueAudio Next, The Importance of GPUOpen),
- Apple: program prevoditelj za C/C++ i srodne jezike Clang i LLVM,
- NVIDIA: otvaranje dijelova CUDA koda da bi se doprinjelo razvoju program prevoditelja Clang i LLVM te ostalih alata,
- Valve: SDL, suradnja na razvoju program prevoditelja Clang i LLVM i ostalih alata, promocija Linuxa kao gaming platforme budućnosti,
-
i mnogi mnogi drugi ...
-
Linux je krenuo kao jednog autora, i postupno privlačio interes većeg broja ljudi.
- Zajednica, neograničena rokovima i bez šefova, razvija softver kojemu je jedini cilj da bude kvalitetan.
- Kompanije su u tome prepoznale vrijednost, i počele financirati kreativce da rade na slobodnom softveru.
- Nakon uspjeha kod velikih kompanija, Linux se sve više probija u vlade, gradske uprave, male tvrtke i na računala kućnih korisnika.
Netscape i Mozilla
- 31. ožujka 1998. Netscape objavljuje izvorni kod Communicatora na mozilla.org
- 26. listopada 1998. Nastaje plan razvoja Mozille
- 18. ožujka 1999. AOL kupuje Netscape
- 5. srpnja 2002. Mozilla 1.0
- 2. travja 2003. U plan razvoja Mozille uključeni Firefox i Thunderbird
- 9. studenog 2004. Firefox 1.0
- 2. srpnja 2005. Firefox ima 100 milijuna preuzimanja
Note
Neki od ovdje navedenih događaja zapisani su u The Book of Mozilla.
StarOffice
- razvija ga StarDivision od 80-tih godina,
- verzija 3.0 podržava DOS, Windows 3.1, OS/2, Solaris Sparc,
- verzija 4.0 podržava Windows 3.1/95, OS/2, Linux i386, Solaris Sparc/x86, Mac OS,
- verzija 4.2 besplatno dostupna za preuzimanje,
- nakon kupnje od strane Sun-a verzija 5.2 besplatno dostupna,
Projekt OpenOffice.org
- 19. srpnja 2000. najavljen
- 13. listopada 2000. na webu
-
To create, as a community, the leading international office suite that will run on all major platforms and provide access to all functionality and data through open-component based APIs and an XML-based file format.
-
Alati: Writer, Calc, Impress, Draw, Base, Math.
-
verzije 1.x
- licence SISSL i LGPL
- 2002. OpenOffice.org 1.0
- 2003. OpenOffice.org 1.1
- kompatibilnost s MS Office formatima
- PDF eksport
- SWF eksport prezentacija
-
verzije 2.x
- 2005. OpenOffice.org 2.0
- samo licenca LGPL
- bolja kompatibilnost s MS Office formatima
- poboljšan PDF eksport
- poboljšan OpenOffice.org Base
- podrška za OpenDocument
-
Quiz: Complete the sentence, "OpenDocument is ...
a. An open, XML-based file format. b. An open standard, supported by the OASIS and ISO standards groups. c. The default file format in OpenOffice.org since 2.0. d. Official format for the European Commission. e. Our best chance to fight vendor lock-in associated with proprietary formats. f. All of the above.
The correct answer is f. All of the above.
- "... is an XML-based file format for spreadsheets, charts, presentations and word processing documents."
- Standardizirali su ga OASIS i ISO
- otvoreni format, specifikacija javno dostupna,
- podržavaju ga LibreOffice, Calligra Suite, AbiWord, Inkscape, Scribus, IBM Lotus Symphony, Corel WordPerfect Office X4, Google Docs, Adobe Buzzword, Zoho Office Suite, Evince, Okular, ...
-
Problem zatvorenih formata
- Kryder's Law: cijena pohrane jedinice informacije eksponencijalno opada s vremenom
- Digitalne arhive dokumenata zamjenjuju klasične arhive (e-izdvadak, e-zdravstvo)
- Zastarijevanje softvera i problem čitanja binarnih formata dokumenata
-
Dan Slobode Dokumenata
- Document Freedom Day, DFD
- Zadnja srijeda u ožujku, prvi puta obilježen 2008. godine, više od 200 grupa iz 60 zemalja
- Osnovni cilj: povećati svijest o važnosti slobodnih dokumenata
-
verzije 3.x
- 2008. OpenOffice.org 3.0
- ODF 1.2
- Solver u Calc-u
- import Office 2007 formata (kasnije i eksport)
-
platforme: Microsoft Windows, Linux, Solaris, Mac OS X, FreeBSD, OpenVMS, OS/2, IRIX
-
Oracle kupuje Sun
- 7.4 milijarde dolara
- Java, MySQL, (Open)Solaris, OpenOffice.org, VirtualBox
- MySQL postaje MariaDB
- OpenOffice.org postaje LibreOffice
-
The Document Foundation
- 28. rujna 2010. osnovana
- podrška: Novell, Red Hat, Canonical, Google
- izdaje fork OpenOffice.org-a s novim vizualnim identitetom ("privremenim")
- povlači pod sebe Novellov fork Go-OOo
- Oracleov odgovor: either / or
- LibreOffice identitet ostaje
-
Mission statement
Our mission is to facilitate the evolution of the OpenOffice.org Community into a new open, independent, and meritocratic organizational structure within the next few months. An independent Foundation is a better match to the values of our contributors, users, and supporters, and will enable a more effective, efficient, transparent, and inclusive Community. We will protect past investments by building on the solid achievements of our first decade, encourage wide participation in the Community, and co-ordinate activity across the Community.
-
LibreOffice
- jaka podrška za internacionalizaciju,
- 25. siječnja 2011. prva stabilna verzija 3.3,
- redovito izdavanje novih verzija: 3.4, 3.5, 3.6, ...
- 9. svibnja 2013. trenutna stabilna verzija 4.0.3.
- Platforme: Windows, Linux 32-bit i 64-bit, Mac OS X Intel i PPC
-
za developere
- C++, Boost i brojne druge C i C++ biblioteke
- Java (vremenom sve manje)
- Python (vremenom sve više)
- Git
-
Apache OpenOffice
- The Document Foundation ne podržavaju Oracle i IBM (licenca)
- Oracle daje kod i brand Apache Software Foundationu
- IBM namjerava nastaviti izdavati komercijalnu verziju zasnovanu na kodu koji taj projekt razvija
- naizgled zanimljiva ideja, ali u praksi nije zaživjela jer je LibreOffice mogao uzimati kod iz Apache OpenOfficea, dok obrnuto nije išlo (LibreOffice 4.1 donio je Sidebar doniran Apache OpenOfficeu iz IBM Symphonyja)
-
LibreOffice vs Apache OpenOffice
The LibreOffice escape from Oracle is a powerful demonstration of how open source forking can be used to protect community autonomy and lock out exploitative stakeholders.*
-- Ryan Paul, Oracle gives up on OpenOffice after community forks the project, Ars Technica, 2011.
We have not only gained a lot of momentum, but also a strong developer base of more than 200 volunteers, amongst them 40 who contribute on avery regular basis. Yes, of course, any contribution corporations with paid developers do are highly welcome and help a lot --- but already right now, we are in a status where we could drive the project without them, if the worst case would occur. This is something we never managed to achieve in ten years' of OpenOffice.org.
-- Florian Effenberger, Why TDF should be the place for one united Community, The Document Foundation Blog, 2011.
-
LibreOffice na mobilnim platformama
- za sada prototip dostupan sa LibreOffice stranica,
- problem 1: ograničenje veličine aplikacije u Google Playu na 50MB (LibreOffice 54--57MB)
- problem 2: traže se iskusni Android developeri
- bez obzira, realno je da će LibreOffice biti dostupan putem Google Playa prije kraja godine
-
OpenDocument je nacionalna norma u Republici Hrvatskoj
Nacionalna norma nije preporuka već je dogovoreni set ponašanja ili recimo komuniciranja i zato se zove standard. Nije samo za državna tijela već za sve koji misle da bi mogli iskoristiti normu.
Što se tiče ODT-a i PDF-a, to su dvije različite namjene formata. Ovaj prvi je za uređivanje dokumenata kao što je napisano u vijesti.
To znači da je ISO norma za ODF postala nacionalna norma. Ni više ni manje. Dakle, nije obvezna niti ti išta garantira. Međutim ono što otvara je mogućnost svim državnim organizacijama, gospodarstvu i građanima da koriste nacionalnu normu.
To je jedan od dobrih argumenata prilikom odluke odabira formata kad će se već ionako morati odlučiti nakon prelaska sa recimo legacy .doc formata u neki "normalniji" i dugovječniji (recimo .odt ili .docx). Dakle, pred njima je odluka, a po meni je .odt trenutno bolji izbor jer:
1) ODF je otvorena norma i kao takva je od početka dizajnirana
2) ODF se oslanja na druge ISO norme
3) ODF je nacionalna norma
4) ODF nema problema sa GPL licencom
5) ODF ima nekoliko (skoro pa) kompletnih implementacija (multiplatformskih!)
6) ODF je prošao mnogo godina standardizacije i ima utakmica u nogama-- Vlatko Košturjak (kost), komentar na objavu Hrvatska Udruga Linux Korisnika : OpenDocument format (ODF) postaje nacionalna norma, 2008.
-
Novell, Red Hat (Liberation fonts), Canonical, Google (SoC projekti)
- The Document Foundation, LibreOffice, čišćenje ovisnosti o Javi, modernizacija korisničkog sučelja;
- preporuka na temu: After the Software Wars.
Pitanja za ponavljanje
- Što je program otvorenog koda?
- Kako je započeo LibreOffice?
- Kako je standardiziran OpenDocument?
- Što su bili Sun StarOffice i Oracle Open Office?
- Kako je pokrenut projekt OpenOffice.org i projekti koji su mu prethodili?
- Koji su ciljevi zaklade The Document Foundation?
Ispitna pitanja
- Objasnite razliku programa otvorenog koda i besplatnog programa.
- Navedite dva projekta velikih kompanija koja su postali slobodni softveri.
- Opišite kako je Netscape pokrenuo projekt Mozilla.
- Opišite kako je StarOffice postao OpenOffice.org.
- Opišite probleme zatvorenih formata i objasnite kako ih OpenDocument rješava.
Author: Vedran Miletić, Vanja Slavuj