Skriptiranje u Perl-u

• Interpretirani skriptni programski jezik osnovne namjene za obradu teksta.
• perl interpreter je besplatan i slobodno dostupan sa adrese perl.org.
• perl interpreter dolazi preinstaliran na gotovo svim unix sustavima, uključujući i linux.
• Više informacija o perl jeziku i o njegovoj povjesti na Wikipediji.
• Danas većinom na putu u zaborav, nekada je pogonio većinu skripti za generiranje sadržaja dostupnog na internetu (cgi scripts).
• Na modernim sustavima u potpunosti zamjenjen dinamičkim interpretiranim jezicima kao što su python i ruby.

Pokretanje perl aplikacija

• Skripte za izvršavanje perl koda pišemo u običnim tekstualnim datotekama.
• Za pisanje skripti možemo koristiti klasične tekstualne editore ili neki IDE (Integrated developement environment).

• Programske skripte moraju započeti sa posebnom linijom koja definira da želimo skriptu izvršiti kao perl program:

  #!/usr/bin/perl
  

• Perl skriptu možemo pokrenuti na dva načina, ako pretpostavimo da se naša skripta naziva skripta.pl:

  • pokretanje direktnim pozivanjem perl interpretera:

    perl skripta.pl
    

  • dodjeljivanjem prava za pokretanje skripti te pokretanje skripte kao zasebnu aplikaciju na Linux-u:

    # prvo datoteci dodijelimo prava pokretanja
    chmod u+x skripta.pl
    
    # pokrenemo skriptu
    ./skripta.pl
    

Osnove sintakse

• Svaka linija koda u perl skripti, koja nije komentar ili početak logičkog grananja, mora završavati znakom ;!

Varijable i vrijednosti

• Varijable su simboli kojima imenujemo određene vrijednosti u memoriji računala.
• U perl-u sve varijable počinju znakom $ nakon čega slijedi ime varijable.

• Pri odabiru imena pojedine varijable potrebno je paziti da se zadovolje slijedeći uvjeti:

  • naziv varijable mora započeti znakom $
  • nakon znaka za varijablu slijedi najmanje jedno slovo iz abecede
  • može slijediti kombinacija bilo kojeg broja slova, znamenki brojeva i znakova _.

• Primjer ispravnih naziva varijabli:

  $x
  $var
  $my_variable
  $var2
  

• Primjer neispravnih naziva varijabli:

  $47x
  $_var
  $variable!
  $new.var
  

• Nazivi varijabli su osjetljivi na velika i mala slova, $Var nije isto što i $var.

• Vrijednosti varijablama pridružujemo korištenjem znaka =, primjeri:

  $var = 42;
  $ime = "Lucija";
  $a = $b;
  

• Prije korištenja određene varijable u skripti, potrebno ju je definirati tako da joj pridružimo neku početnu vrijednost.

• Nije potrebno specificirati vrste podataka u varijablama pri definiciji, perl interpreter sam prepoznaje vrstu podataka.

• Vrijednosti koje dodijeljujemo varijabljama u perl skriptama su najčešće:

  • nizovi znakova, ograđeni navodnicima -- "Hello world!"
  • brojčane vrijednosti -- 42, 3.14

Operacije sa varijablama

• Nad vrijednostima varijabli možemo izvoditi numeričke i logičke operacije.

• Numeričke operacije su primjenjive na varijablama koje sadrže brojeve i vraćaju nam novu numeričku vrijednost:

  • + -- zbrajanje
  • - -- oduzimanje
  • * -- množenje
  • / -- dijeljenje

• Logičke operacije primjenjujemo kada želimo usporediti vrijednosti dvaju varijabli i vraćaju nam logičke izraze točno ili netočno:

  • == -- logička usporedba jednakosti
  • != -- provjera nejednakosti
  • <, > -- manje od, veće od
  • <=, >= -- manje ili jednako od, veće ili jednako od
  • &&, || -- logičko I, logičko ILI

• Logičku vrijednost točno nam predstavlja broj 1 a netočno broj 0.

• Ako želimo koristiti vrijednost pojedine varijable u izrazu, zapišemo njezino puno ime:

  $c = $a + $b;
  $tekst = "Pozdrav $ime $prezime !";
  

• Na isti način možemo koristiti vrijednosti varijabli u nizovima znakova: zapisom punog imena varijable gdje želimo njezinu vrijednost.

Čitanje i pisanje u komandnu liniju

• Čitanje linija teksta iz komandne linije u naš perl program se izvodi preko specijalne varijable <STDIN>.
• Mjesto u skripti na kojem se nalazi simbol <STDIN> će biti tijekom izvršavanja skripte zamijenjeno jednom pročitanom linijom sa ulaza programa.
• Ispis vrijednosti jedne ili više varijabli nazad u komandnu liniju vršimo naredbom print() kojoj u zagradama dajemo vrijednost za ispis.
• Ulaz i izlaz u program su nam najčešće komandna linija u kojoj smo pokrenuli program.

• Primjer čitanja jedne linije i njen ispis u komandnu liniju:

  $linija = <STDIN>;
  print($linija);
  

• Kada čitamo neki broj ili niz znakova iz jednog reda potrebno je prvo pročitanu liniju pročistiti od znaka za kraj linije sa chomp() naredbom:

  $broj = <STDIN>;
  chomp($broj);
  $dvostruko = $broj * 2;
  print("dvostruka vrijednost unesenog broja je ", $dvostruko);
  

• Primjer programa za pretvaranje metara u kilometre i obrnuto:

  #!/usr/bin/perl
  print("Unesite vrijednost udaljenosti za pretvoriti: ");
  $udaljenost = <STDIN>;
  chomp($udaljenost);
  
  $metri = $udaljenost * 1000;
  $kilometri = $udaljenost / 1000;
  
  print("$udaljenost kilometara = $metri metara\n");
  print("$udaljenost metara = $kilometri kilometara\n");
  

Logička grananja

Grananja if, if-else

• Logička grananja koristimo da bi izvršili određeni dio koda samo kada vrijedi određeni logički izraz.
• Grananja se sastoje od jednog ili više logičkih izraza i od jednog ili više blokova koda koji izvršavamo.
• Blokovi koda u grananja su grupirani između znakova { i }.

• Najjednostavnije logičko grananje nam je if:

  if (uvjet)
  {
      naredbe;
  }
  

• Grananje možemo proširiti i na slučaj da se ne ispuni uvjet na else i na provjeru više uvjeta:

  if (uvjet)
  {
      naredbe;
  }
  else
  {
      naredbe;
  }
  
  if (uvjet1)
  {
      naredbe;
  }
  elsif (uvjet2)
  {
      naredbe;
  }
  else
  {
      naredbe;
  }
  

• Provjere elsif možemo ponavljati više puta u istom logičkom grananju.

• Uvjet se sastoji od logičkog izraza koji može imati jednu ili dvije varijable i neki od logičkih operacija između njih.

• Najčešće provjeravamu jednakost vrijednosti dvije varijable logičkim izrazom za jednakost ==.

• Primjer provjere jednakosti unesenih brojeva:

  #!/usr/bin/perl
  print("Unesite broj: ");
  $broj1 = <STDIN>;
  chomp($broj1);
  
  print("Unesite drugi broj: ");
  $broj2 = <STDIN>;
  chomp($broj2);
  
  if ($broj1 == $broj2)
  {
      print("Uneseni brojevi su jednaki.\n");
  }
  else
  {
      print("Uneseni brojevi nisu jednaki.\n");
  }
  

Petlje while, until

• U slučaju da određene naredbe želimo ponavljati sve dok je određeni uvijet zadovoljen koristimo petlje while i until.

• Petlja while se sastoji od uvijeta i bloka naredbi koje ponavljamo. Sve dok je uvijet zadovoljen ponavlja se izvršavanje tih naredbi:

  while (uvjet) {
    naredbe;
  }
  

• Petlja until se razlikuje od petlje while po tome što je logika uvjeta obrnuta, izvršavanje naredbi se ponavlja sve dok nije zadovoljen zadani uvjet:

  until (uvjet) {
    naredbe;
  }
  

• Primjer odbrojavanja do nule:

  #!/usr/bin/perl
  $brojac = 10;
  while ($brojac >= 0)
  {
      print($brojac, "\n");
      $brojac = $brojac - 1;
  }
  

• Primjer čitanja ulaza dok nije pročitan ispravan broj:

  #!/usr/bin/perl
  print("Koliko iznosi 17 plus 26? ");
  $broj = <STDIN>;
  chomp($broj);
  
  while ($broj != 43)
  {
      print("Krivo! Pokušaj ponovo: ");
      $broj = <STDIN>;
      chomp($broj);
  }
  print("Točno!\n");
  

Regularni izrazi

• Najvažnija funkcionalnost jezika perl.

• Regularni izrazi se zadaju kao vrijednosti ograđene sa dvije kose crte / i /:

  /[0-9]+/
  /xy+/
  /$var/
  

• Primjena zadanog regularnog izraza nad nekom varijablom koja sadrži niz znakova se vrši specijalnim operaterom =~:

  $tekst =~ s/123/abc/;
  $uvjet = $ime =~ /luka/i;
  

• Unutar ograda regularnog izraza / i / mogu se nalaziti i nazivi varijabla čije vrijednosti želimo koristiti u regularnom izrazu.

Pretraga teksta

• Regularne izraze u perl-u možemo, u najjednostavnijem obliku, koristiti za pretragu određenih vrijednosti u nekom tekstu.

• U tom slučaju regularni izraz poprima oblik /regex/mod, gdje je regex naš regularni izraz a mod može biti prazan ili sadržavati specijalan znak i kojim definiramo neosjetljivost na mala i velika slova.

• Primjer pronalaženja određenog niza teksta u liniji pročitanoj sa ulaza:

  #!/usr/bin/perl
  $recenica = "Svaka prava ptica leti.";
  
  print("Sto moram traziti? ");
  $trazi = <STDIN>;
  chomp($trazi);
  
  if ($recenica =~ /$trazi/)
  {
      print("Našao sam $trazi u $recenica.\n");
  }
  else
  {
      print("Nisam pronašao.\n");
  }
  

Substitucija teksta

• Substitucija teksta primjenom regularnog izraza nam mjenja samu vrijednost varijable nad kojom radimo substituciju.
• Substitucija se izvrši na prvom nizu kojeg pronađe regularni izraz ako ne zadamo drugačije određenim modifikatorom.

• Regularni izrazi substitucije su oblika s/regex/sub/mod, gdje su značenja pojedinih elemenata slijedeća:

  • znak s -- govori da se radi o substitucijskom regularnom izrazu, mora biti zapisan kao takav
  • regex -- niz specijalnih znakova koji nam predstavljaju regularni izraz
  • sub -- niz znakova u koji mjenjamo znakove koji podudaraju zadanom regularnom izrazu

  • mod -- može biti prazan ili sadržavati specijalne znakove koji mjenjaju ponašanje regularnog izraza, ti znakovi su:

    • g -- globalno, promjeni sve pojave zadanog regularnog izraza u nizu
    • i -- zanemari razliku između velikih i malih slova

• Primjer regularnog izraza koji mjenja sva pojavljivanja znakova 123 za znakove 456:

  $string = "abc123def123";
  $string =~ s/123/456/g;
  print($string);
  

• Primjer zamjene djela niza neovisno o razlici velikih i malih slova:

  $string = "abc123def123";
  $string =~ s/Abc/def/gi;
  print($string);
  

Prevođenje teksta

• Regularne izraze možemo koristiti i za specificiranje tablice prevođenja pojedinih znakova.
• Oblik regularnog izraza za prevođenje znakova je tr/niz1/niz2/, gdje niz1 i niz2 moraju imati jednak broj znakova.

• Prevođenje se izvodi na način da se svaki znak iz prvog niza prevede u znak koji je na istom mjestu ali u drugom nizu.

  $string = "abcdefghicba";
  $string =~ tr/abc/123/;
  print($string);
  

Dodatni zadaci

Author: Luka Vretenar