Skriptiranje u Perl-u

Interpretirani skriptni programski jezik osnovne namjene za obradu teksta.
perl interpreter je besplatan i slobodno dostupan sa adrese perl.org.
perl interpreter dolazi preinstaliran na gotovo svim unix sustavima, uključujući i linux.
Više informacija o perl jeziku i o njegovoj povjesti na Wikipediji.
Danas većinom na putu u zaborav, nekada je pogonio većinu skripti za generiranje sadržaja dostupnog na internetu (cgi scripts).
Na modernim sustavima u potpunosti zamjenjen dinamičkim interpretiranim jezicima kao što su python i ruby.

Pokretanje perl aplikacija

Skripte za izvršavanje perl koda pišemo u običnim tekstualnim datotekama.
Za pisanje skripti možemo koristiti klasične tekstualne editore ili neki IDE (Integrated developement environment).
Programske skripte moraju započeti sa posebnom linijom koja definira da želimo skriptu izvršiti kao perl program:
```
#!/usr/bin/env perl
```
Perl skriptu možemo pokrenuti na dva načina, ako pretpostavimo da se naša skripta naziva skripta.pl:
- pokretanje direktnim pozivanjem perl interpretera:
```
perl skripta.pl
```
- dodjeljivanjem prava za pokretanje skripti te pokretanje skripte kao zasebnu aplikaciju na Linux-u:
  - prvo datoteci dodijelimo prava pokretanja:
```
chmod u+x skripta.pl
```
  - pokrenemo skriptu:
```
./skripta.pl
```

Tip

Znak # na početku linije nam ujedno označava i komentar u kodu. Linije koje započinju tim znakom će biti ignorirane od strane perl interpretera pri izvršavanju skripte.

Zadatak

Napravite novu skriptu naziva prva.pl i u nju zapišite:
```
#!/usr/bin/env perl
print("Hello world!\n");
```
Postavite skripti prava pokretanja i pokrenite ju u komandnoj liniji.

Osnove sintakse

Svaka linija koda u perl skripti, koja nije komentar ili početak logičkog grananja, mora završavati znakom ;!

Varijable i vrijednosti

Varijable su simboli kojima imenujemo određene vrijednosti u memoriji računala.
U perl-u sve varijable počinju znakom $ nakon čega slijedi ime varijable.
Pri odabiru imena pojedine varijable potrebno je paziti da se zadovolje slijedeći uvjeti:
- naziv varijable mora započeti znakom $
- nakon znaka za varijablu slijedi najmanje jedno slovo iz abecede
- može slijediti kombinacija bilo kojeg broja slova, znamenki brojeva i znakova _.
Primjer ispravnih naziva varijabli:
```
$x
$var
$my_variable
$var2
```
Primjer neispravnih naziva varijabli:
```
$47x
$_var
$variable!
$new.var
```
Nazivi varijabli su osjetljivi na velika i mala slova, $Var nije isto što i $var.
Vrijednosti varijablama pridružujemo korištenjem znaka =, primjeri:
```
$var = 42;
$ime = "Lucija";
$a = $b;
```
Prije korištenja određene varijable u skripti, potrebno ju je definirati tako da joj pridružimo neku početnu vrijednost.
Nije potrebno specificirati vrste podataka u varijablama pri definiciji, perl interpreter sam prepoznaje vrstu podataka.
Vrijednosti koje dodijeljujemo varijabljama u perl skriptama su najčešće:
- nizovi znakova, ograđeni navodnicima -- "Hello world!"
- brojčane vrijednosti -- 42, 3.14

Operacije sa varijablama

Nad vrijednostima varijabli možemo izvoditi numeričke i logičke operacije.
Numeričke operacije su primjenjive na varijablama koje sadrže brojeve i vraćaju nam novu numeričku vrijednost:
- + -- zbrajanje
- - -- oduzimanje
- * -- množenje
- / -- dijeljenje
Logičke operacije primjenjujemo kada želimo usporediti vrijednosti dvaju varijabli i vraćaju nam logičke izraze točno ili netočno:
- == -- logička usporedba jednakosti
- != -- provjera nejednakosti
- <, > -- manje od, veće od
- <=, >= -- manje ili jednako od, veće ili jednako od
- &&, || -- logičko I, logičko ILI
Logičku vrijednost točno nam predstavlja broj 1 a netočno broj 0.
Ako želimo koristiti vrijednost pojedine varijable u izrazu, zapišemo njezino puno ime:
```
$c = $a + $b;
$tekst = "Pozdrav $ime $prezime !";
```
Na isti način možemo koristiti vrijednosti varijabli u nizovima znakova: zapisom punog imena varijable gdje želimo njezinu vrijednost.

Čitanje i pisanje u komandnu liniju

Čitanje linija teksta iz komandne linije u naš perl program se izvodi preko specijalne varijable <STDIN>.
Mjesto u skripti na kojem se nalazi simbol <STDIN> će biti tijekom izvršavanja skripte zamijenjeno jednom pročitanom linijom sa ulaza programa.
Ispis vrijednosti jedne ili više varijabli nazad u komandnu liniju vršimo naredbom print() kojoj u zagradama dajemo vrijednost za ispis.
Ulaz i izlaz u program su nam najčešće komandna linija u kojoj smo pokrenuli program.
Primjer čitanja jedne linije i njen ispis u komandnu liniju:
```
$linija = <STDIN>;
print($linija);
```
Kada čitamo neki broj ili niz znakova iz jednog reda potrebno je prvo pročitanu liniju pročistiti od znaka za kraj linije sa chomp() naredbom:
```
$broj = <STDIN>;
chomp($broj);
$dvostruko = $broj * 2;
print("dvostruka vrijednost unesenog broja je ", $dvostruko);
```

Primjer programa za pretvaranje metara u kilometre i obrnuto:

#!/usr/bin/env perl
print("Unesite vrijednost udaljenosti za pretvoriti: ");
$udaljenost = <STDIN>;
chomp($udaljenost);

$metri = $udaljenost * 1000;
$kilometri = $udaljenost / 1000;

print("$udaljenost kilometara = $metri metara\n");
print("$udaljenost metara = $kilometri kilometara\n");

Zadatak

Napiši skriptu koja učitava dva broja, zbroji ih i ispiše rezultat.

Logička grananja

Grananja `if`, `if-else`

Logička grananja koristimo da bi izvršili određeni dio koda samo kada vrijedi određeni logički izraz.
Grananja se sastoje od jednog ili više logičkih izraza i od jednog ili više blokova koda koji izvršavamo.
Blokovi koda u grananja su grupirani između znakova { i }.
Najjednostavnije logičko grananje nam je if:
```
if (uvjet)
{
    naredbe;
}
```

Grananje možemo proširiti i na slučaj da se ne ispuni uvjet na else i na provjeru više uvjeta:

if (uvjet)
{
    naredbe;
}
else
{
    naredbe;
}

if (uvjet1)
{
    naredbe;
}
elsif (uvjet2)
{
    naredbe;
}
else
{
    naredbe;
}

Provjere elsif možemo ponavljati više puta u istom logičkom grananju.
Uvjet se sastoji od logičkog izraza koji može imati jednu ili dvije varijable i neki od logičkih operacija između njih.
Najčešće provjeravamu jednakost vrijednosti dvije varijable logičkim izrazom za jednakost ==.

Tip

== nije isto što i znak za dodjeljivanje vrijednosti varijable =.

Primjer provjere jednakosti unesenih brojeva:

#!/usr/bin/env perl
print("Unesite broj: ");
$broj1 = <STDIN>;
chomp($broj1);

print("Unesite drugi broj: ");
$broj2 = <STDIN>;
chomp($broj2);

if ($broj1 == $broj2)
{
    print("Uneseni brojevi su jednaki.\n");
}
else
{
    print("Uneseni brojevi nisu jednaki.\n");
}

Petlje `while`, `until`

U slučaju da određene naredbe želimo ponavljati sve dok je određeni uvijet zadovoljen koristimo petlje while i until.
Petlja while se sastoji od uvijeta i bloka naredbi koje ponavljamo. Sve dok je uvijet zadovoljen ponavlja se izvršavanje tih naredbi:
```
while (uvjet) {
  naredbe;
}
```
Petlja until se razlikuje od petlje while po tome što je logika uvjeta obrnuta, izvršavanje naredbi se ponavlja sve dok nije zadovoljen zadani uvjet:
```
until (uvjet) {
  naredbe;
}
```

Primjer odbrojavanja do nule:

#!/usr/bin/env perl
$brojac = 10;
while ($brojac >= 0)
{
    print($brojac, "\n");
    $brojac = $brojac - 1;
}

Primjer čitanja ulaza dok nije pročitan ispravan broj:

#!/usr/bin/env perl
print("Koliko iznosi 17 plus 26? ");
$broj = <STDIN>;
chomp($broj);

while ($broj != 43)
{
    print("Krivo! Pokušaj ponovo: ");
    $broj = <STDIN>;
    chomp($broj);
}
print("Točno!\n");

Zadatak

Napiši program koji koristi until petlju za ispis prvih 10 brojeva silazno (10-1).

Zadatak

Napiši program koji koristi while petlju za ispis prvih 10 brojeva uzlazno (1-10).

Regularni izrazi

Najvažnija funkcionalnost jezika perl.
Regularni izrazi se zadaju kao vrijednosti ograđene sa dvije kose crte / i /:
```
/[0-9]+/
/xy+/
/$var/
```
Primjena zadanog regularnog izraza nad nekom varijablom koja sadrži niz znakova se vrši specijalnim operaterom =~:
```
$tekst =~ s/123/abc/;
$uvjet = $ime =~ /luka/i;
```
Unutar ograda regularnog izraza / i / mogu se nalaziti i nazivi varijabla čije vrijednosti želimo koristiti u regularnom izrazu.

Warning

Operater =~ se može promijeniti vrijednost varijable nad kojom se primjenjuje. U slučaju pretrage niza regularnim izrazom, rezultat operacije je logičko točno ili netočno, ako regularni izraz koristimo za substituciju onda se mjenja sama vrijednost varijable.

Pretraga teksta

Regularne izraze u perl-u možemo, u najjednostavnijem obliku, koristiti za pretragu određenih vrijednosti u nekom tekstu.
U tom slučaju regularni izraz poprima oblik /regex/mod, gdje je regex naš regularni izraz a mod može biti prazan ili sadržavati specijalan znak i kojim definiramo neosjetljivost na mala i velika slova.

Primjer pronalaženja određenog niza teksta u liniji pročitanoj sa ulaza:

#!/usr/bin/env perl
$recenica = "Svaka prava ptica leti.";

print("Sto moram traziti? ");
$trazi = <STDIN>;
chomp($trazi);

if ($recenica =~ /$trazi/)
{
    print("Našao sam $trazi u $recenica.\n");
}
else
{
    print("Nisam pronašao.\n");
}

Substitucija teksta

Substitucija teksta primjenom regularnog izraza nam mjenja samu vrijednost varijable nad kojom radimo substituciju.
Substitucija se izvrši na prvom nizu kojeg pronađe regularni izraz ako ne zadamo drugačije određenim modifikatorom.
Regularni izrazi substitucije su oblika s/regex/sub/mod, gdje su značenja pojedinih elemenata slijedeća:
- znak s -- govori da se radi o substitucijskom regularnom izrazu, mora biti zapisan kao takav
- regex -- niz specijalnih znakova koji nam predstavljaju regularni izraz
- sub -- niz znakova u koji mjenjamo znakove koji podudaraju zadanom regularnom izrazu
- mod -- može biti prazan ili sadržavati specijalne znakove koji mjenjaju ponašanje regularnog izraza, ti znakovi su:
  - g -- globalno, promjeni sve pojave zadanog regularnog izraza u nizu
  - i -- zanemari razliku između velikih i malih slova
Primjer regularnog izraza koji mjenja sva pojavljivanja znakova 123 za znakove 456:
```
$string = "abc123def123";
$string =~ s/123/456/g;
print($string);
```

Primjer zamjene djela niza neovisno o razlici velikih i malih slova:

$string = "abc123def123";
$string =~ s/Abc/def/gi;
print($string);

Zadatak

Dana je vrijednost varijable $var = "abc123abc";
Koje su vrijednosti $var nakon slijedećih zamjena?
Provjeri pomoću perl skripte, zasebno za svaku zamjenu.
- $var =~ s/abc/def/;
- $var =~ s/[a-z]+/X/g;
- $var =~ s/B/W/i;

Prevođenje teksta

Regularne izraze možemo koristiti i za specificiranje tablice prevođenja pojedinih znakova.
Oblik regularnog izraza za prevođenje znakova je tr/niz1/niz2/, gdje niz1 i niz2 moraju imati jednak broj znakova.
Prevođenje se izvodi na način da se svaki znak iz prvog niza prevede u znak koji je na istom mjestu ali u drugom nizu.
```
$string = "abcdefghicba";
$string =~ tr/abc/123/;
print($string);
```

Zadatak

Dana je vrijednost varijable $var = "abc123abc";
Koje su vrijednosti $var nakon slijedećih prijevoda?
Provjeri pomoću perl skripte, zasebno za svaki prijevod.
- $var =~ tr/a-z/A-Z/;
- $var =~ tr/123/456/;
- $var =~ tr/231/564/;

Dodatni zadaci

Zadatak

Pronađi grešku/e u slijedećem kodu:

#!/usr/bin/env python
$value = <STDIN>
if ($value = 17)
{
    print("Unio si broj 17.\n");
else
{
    print("Nisi unio broj 17.\n");

Zadatak

Napiši skriptu koja provjerava je li korisnik unio pravilan e-mail.
Pretpostaviti ćemo da je pravilan e-mail oblika tekst.tekst@inf.uniri.hr, gdje je tekst bilo koji niz znakova i znamenki.
Ispisati e-mail ispravan u slučaju da je, u suprotnom ispisati neispravan e-mail.

Author: Luka Vretenar

Skriptiranje u Perl-u

Pokretanje perl aplikacija

Osnove sintakse

Varijable i vrijednosti

Operacije sa varijablama

Čitanje i pisanje u komandnu liniju

Logička grananja

Grananja if, if-else

Petlje while, until

Regularni izrazi

Pretraga teksta

Substitucija teksta

Prevođenje teksta

Dodatni zadaci

Grananja `if`, `if-else`

Petlje `while`, `until`