SVEUČILIŠTE U RIJECI
ODJEL ZA INFORMATIKU
Ulica Radmile Matejčić 2, Rijeka
Akademska godina 2021./2022.

MREŽNI I MOBILNI OPERACIJSKI SUSTAVI

OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta: Mrežni i mobilni operacijski sustavi
Studijski program: Sveučilišni preddiplomski studij informatike
Status predmeta: obvezatan za modul KS/izborni
Semestar: 5.
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:

• ECTS koeficijent opterećenosti studenata: 5
• Broj sati (P+V+S): 30+30+0

Nositelj predmeta: izv. prof. dr. sc. Božidar Kovačić
E-mail: bkovacic@inf.uniri.hr
Ured: O-414
Vrijeme konzultacija: Utorkom od 10:00 do 12:00 uz prethodni dogovor e-mailom

Asistent:
E-mail:
Ured:
Vrijeme konzultacija:

DETALJNI OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta usvajanje temeljnih znanja o mrežnim operacijskim sustavima i operacijskim sustavima mobilnih uređaja, usvajanje znanja o servisima u mrežnim operacijskim sustavima: izvođenje procesa, detekcija hardvera, izvođenje protokola, web servisi i sigurnost, te usvajanje znanja o osnovnim pojmovima operacijskih sustava za mobilne uređaje: upravljanje aktivnostima, komunikacija, servisi i sigurnost.

Uvjeti za upis predmeta

Položen predmet Operacijski sustavi.

Očekivani ishodi učenja za predmet

Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti budu sposobni:

I1. Nabrojati i objasniti osnovne zadatke mrežnih operacijskih sustava u odnosu na strukturu mrežnih operacijskih sustava.
I2. Analizirati servise mrežnih operacijskih sustava te odabrati servise za pojedine funkcije mrežnih operacijskih sustava prema zadanim specifikacijama.
I3. Klasificirati i usporediti protokole za potrebe web servisa u mrežnim operacijskim sustavima.
I4. Analizirati mehanizme sigurnosti za mrežne operacijske sustave mobilnih uređaja te opravdati primjenu osnovnih i dodatnih zaštitnih funkcija za konkretni mrežni operacijski sustav.
I5. Nabrojati i objasniti osnovne zadatke operacijskih sustava za mobilne uređaje u odnosu na strukturu operacijskih sustava za mobilne uređaje.
I6. Objasniti načine upravljanja aktivnosti pri izvođenju aplikacija na mobilnim operacijskim sustavima.
I7. Povezati dijelove operacijskog sustava za mobilne uređaje i hardversko sklopovlje korištene za upravljanje ulazno-izlaznim jedinicama.
I8. Analizirati mehanizme sigurnosti za operacijske sustave mobilnih uređaja te opravdati primjenu osnovnih i dodatnih zaštitnih funkcija za konkretni operacijski sustav.

Sadržaj predmeta

• Funkcije mrežnih operacijskih sustava: podrška izvođenju procesa, detekcija hardvera, izvođenje protokola, web servisi, sigurnost
• Implementacije datotečnog sustava, imenovanja i replika u mrežnim operacijskim sustavima
• Mrežni protokoli i podržanost web servisa u mrežnim operacijskim sustavima
• Sigurnost mrežnih operacijskih sustava: autentifikacija i autorizacije, kontrola pristupa resursima, restrikcije u sustavu
• Arhitektura operacijskih sustava za mobilne uređaje
• Upravljanje aktivnosti pri izvođenju aplikacija na mobilnim operacijskim sustavima
• Komunikacija u operacijskim sustavima za mobilne uređaje: obrada zahtjeva korisnika primjenom zaslona osjetljivog na dodir, upravljanje senzorima mobilnih uređaja, podržanost mrežnih servisa
• Servisi operacijskih sustava za mobilne uređaje
• Sigurnost operacijskih sustava za mobilne uređaje

Vrsta izvođenja nastave

• predavanja
• seminari i radionice
• vježbe
• obrazovanje na daljinu
• terenska nastava
• samostalni zadaci
• multimedija i mreža
• laboratorij
• mentorski rad
• ostalo _______

Komentari

Nastava se izvodi kombinirajući rad u učionici i računalnom laboratoriju uz primjenu sustava za udaljeno učenje. Studenti će kod upisa kolegija biti upućeni na korištenje alata iz sustava.

Obavezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Philip Hunter. Network Operating Systems. (Addison-Wesley, 1995).
2. Arash Habibi Lashkari. Mobile Operating Systems and Programming: Mobile Communications. (VDM Verlag Dr. Müller, 2011).
3. Skripte, prezentacije i ostali materijali za učenje dostupni u e-kolegiju.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Leo Budin, Marin Golub, Domagoj Jakobović. Operacijski sustavi. (Element, 2010).
2. Christian Benvenuti. Understanding Linux Network Internals: Guided Tour to Networking on Linux. (O'Reilly Media, 2009).
3. Reto Meier, Ian Lake. Professional Android. (Wrox, 2018).
4. Jonathan Levin, MacOS and iOS Internals. (Technologeeks Press, 2016).

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Predviđa se periodičko provođenje evaluacije s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i studijskog programa (u okviru aktivnosti Odbora za upravljanje i unapređenje kvalitete Odjela za informatiku). U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna evaluacija kvalitete održane nastave od strane studenata. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na predmetu (postotak studenata koji su položili predmet i prosjek njihovih ocjena).

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nema.

OBVEZE, PRAĆENJE RADA I VREDNOVANJE STUDENATA

Obveze i vrednovanje studenata

1. Pohađanje nastave

Nastava se odvija prema mješovitom modelu u kombinaciji klasične nastave u učionici i online nastave uz pomoć sustava za e-učenje Merlin (moodle.srce.hr/2021-2022/).

2. Seminarski rad

Tijekom semestra studenti će za domaću zadaću napraviti dva seminarska rada.

Prvi seminarski rad pokrivat će formiranje oblaka namijenjenog za izvođenje zadane aplikacije i u njemu će student moći ostvariti maksimalno 25 bodova, a drugi seminarski rad će uključivati razvoj, dokumentiranje i postavljanje na mobilni uređaj mobilne aplikacije koja koristi senzore te će na njoj student moći ostvariti maksimalno 15 bodova.

3. Projekt

Tijekom semestra student će u okviru projekta izvesti profiliranje razvijene mobilne aplikacije i analizirati dobivene podatke. Na taj način će moći skupiti maksimalno 10 bodova.

4. Kontinuirana provjera znanja

Tijekom semestra pisat će se test na Merlinu koji će uključivati pitanja i zadatke iz dijela gradiva predavanja i na njemu će student moći skupiti maksimalno 20 bodova.

5. Završni ispit

Završni ispit je test na Merlinu koji uključuje pitanja i zadatke iz čitavog gradiva predavanja i na njemu će student moći skupiti maksimalno 30 bodova.

Završni ispit se smatra položenim samo ako na njemu student postigne minimalno 50%-tni uspjeh (ispitni prag je 50% uspješno riješenih zadataka).

Ocjenjivanje

Kontinuiranim radom tijekom semestra na prethodno opisani način studenti mogu ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova, a da bi mogli pristupiti završnom ispitu moraju ostvarili 50% i više bodova (minimalno 35).

Studenti koji su skupili najmanje 35 ocjenskih bodova, mogu pristupiti završnom ispitu.

Ukoliko je završni ispit prolazan, skupljeni bodovi će se pribrojati prethodnima i prema ukupnom rezultatu formirati će se pripadajuća ocjena. U suprotnom, student ima pravo pristupa završnom ispitu još 2 puta (ukupno do 3 puta).

Konačna ocjena

Donosi se na osnovu zbroja svih bodova prikupljenih tijekom izvođenja nastave prema sljedećoj skali:

• A -- 90%--100% (ekvivalent: izvrstan 5)
• B -- 75%--89,9% (ekvivalent: vrlo dobar 4)
• C -- 60%--74,9% (ekvivalent: dobar 3)
• D -- 50%--59,9% (ekvivalent: dovoljan 2)
• F -- 0%--49,9% (ekvivalent: nedovoljan 1)

Ispitni rokovi

Redoviti:

• 8. veljače 2022.
• 22. veljače 2022.

Izvanredni:

• 22. ožujka 2022.
• 13. rujna 2022.

RASPORED NASTAVE -- zimski (5.) semestar ak. god. 2021./2022.

Nastava će se na predmetu odvijati u zimskom semestru prema sljedećem rasporedu:

• predavanja: utorkom od 12:00 do 13:30 u O-357
• vježbe: utorkom od 14:00 do 15:30 u O-366

P -- predavanja
V -- vježbe

Napomena: Moguće su izmjene rasporeda nastave. Za nove verzije rasporeda potrebno je pratiti obavijesti u e-kolegiju.